a23Dut 23.25
b25-261 Sml 21.1-6
c26Lew 24.9

Mark 2

Jiisasnoŋ eja sele bakaya koomuya ii meagoro.

Mat 9.1-8; Luuk 5.17-26

1Kaeŋ liligoro kambaŋ tosia tegoro Jiisasnoŋ eleema mombo gomaŋanoŋ Kaperneam karo. Karo “Mirinoŋ laligoja,” jegi mogi. 2Ejemba mamaganoŋ ii moma ajorooŋ iwaa miri nagu atapaŋanoŋ eligoŋ sombeŋanoŋ saa qegi. Saa qegi Jiisasnoŋ nama Buŋa qaa iŋijoro. 3Iŋijoro iikanoŋ eja moŋ sele bakaya koomuya, ii wama iwaanoŋ kagi. Eja 4:yanoŋ ii demberunoŋ ama aŋgoŋ kagi. 4Kagi eligoŋ naŋgitiwaajoŋ ama Jiisaswaa kosianoŋ kema ambombaajoŋ amamaagi. Amamaaŋ miri qaganoŋ uma Jiisaswaa waŋanoŋga waareŋ osoŋ luluuŋgi. Luluuŋgi oota kolooro iikanoŋ ji eja ii demberuyawo kasanoŋ somoŋgoŋ aŋgi kemero. 5Kaeŋ kemero Anutu moma laariŋ mugiti, Jiisasnoŋ iyoŋoo tanigia ii iiro sokono ji eja ii kokaeŋ ijoro, “Merana, niinoŋ goo siŋgisoŋgoga mesaojeŋ.”

6Kaeŋ ijoro Kana qaawaa boi tosianoŋ batugianoŋ rama uugianoŋ kokaeŋ romoŋgogi, 7“Eja kokanoŋ mono nomaembaajoŋ kaeŋ jeja. Mono Anutu mepaegoja. Anutu motooŋgonoŋ siŋgisoŋgonana mesaoŋkejato, eja moŋnoŋ ii qaago.”

8Uugianoŋ kaeŋ romoŋgogi Jiisasnoŋ iikanondeeŋ uutanoŋ ii moma kotoŋ kokaeŋ iŋijoro, “Oŋo mono naambaajoŋ qaa kaaŋa uugianoŋ romoŋgoju? 9Niinoŋ ‘Siŋgisoŋgoga mesaojeŋ,’ ji eja kaeŋ ijojeŋi, qaa iikanoŋ mono afaaŋagadeeŋ jejeta. Moŋnoŋ kaeŋ jero tosianoŋ qaa iikawaa hoŋa mende iibu. Kawaajoŋ ii qaa afaaŋaa so. Niinoŋ qaa moŋ kokaeŋ jemambaajoŋ mojeŋ, ‘Mono waama tambomaeega meŋ kemba.’ Qaa ii mono lombotawo jejeta kolooja. Kaeŋ jewe hoŋa koloowaa me qaagoti, iikanoŋ mono asuganoŋ asugiro iibu. 10Mobu, namonoŋ siŋgisoŋgo mesamesaowaa ku-usuŋa ii mono Siwe gomambaa Eja hoŋaanoŋ eji, oŋo iikawaa kaniaajoŋ tiŋtuaŋ laligowubo. Kawaajoŋ qaa lombotawo ii eja koi ijowe hoŋa iibu,” Kaeŋ jeŋ eja sele bakaya koomuyaa jaayanoŋ iima ijoro, “Niinoŋ gijojeŋ: Gii mono waama tambomaeega meŋ miriganoŋ kemba. Qaa biŋawo ii hoŋawo koloowaati eeŋ, qaa afaaŋa ii mono kaaŋagadeeŋ nomaembaajoŋ omaya koloonaga?” 11Kaeŋ jeŋ eja sele bakaya koomuya kokaeŋ ijoro, “Niinoŋ gijojeŋ: Gii mono waama tambomaeega meŋ miriganoŋ kemba.”

12Ijoro mono waama iikanondeeŋ tambomaeeya meŋ ejemba kuuya yoŋoo jaagianoŋ seleeŋgeŋ keno. Kaeŋ keno kuuyanoŋ waliŋgoŋ Anutu mepeseeŋ kokaeŋ jegi, “Yei, maŋgaa siita! Tani koi kaaŋa ii wala eeŋanoŋ kambaŋ moŋgeŋ mende iiniŋ. Qaago! Keteda koi jaa morotaga iijoŋ.” Kiaŋ.

Jiisasnoŋ Matyuu (Liwai) oono.

Mat 9.9-13; Luuk 5.27-32

13Jiisasnoŋ mombo Kaperneam mesaoŋ aŋgonoŋ kemeŋ sakasiŋ kooroŋanoŋ kema laligoro. Laligoro ejemba tuuŋlelembenoŋ iwaanoŋ kagi Buŋa qaa kuma oŋono. 14Kema takis ofis uugumambaajoŋ ano iikanoŋ eja qata Liwai Alfiuswaa meria raro iima ijoro, “Gii mono noo gemananoŋ notaaŋ kawa.” Kaeŋ ijoro waama takis gawoŋ mesaoŋ Jiisaswaa gematanoŋ keno.

15Kema Liwaiwaa mirinoŋ kema nene neŋ ragiti, kambaŋ iikanoŋ takis meme eja tiliqiligiawo ano siŋgisoŋgo eja mamaga yoŋonoŋ kaŋ Jiisas ano iwaa gowokouruta yoŋowo rama nene motooŋ negi. Mamaganoŋ Jiisas otaaŋ laligogi. 16Jiisasnoŋ takis meme tiliqiligiawo ano siŋgisoŋgo ejemba tosaaŋa yoŋowo rama nene negiti, ii Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) ano yoŋoonoŋ boi tosianoŋ iima Jiisaswaa gowokouruta kokaeŋ jeŋ oŋoŋgi, “Ae! Iinoŋ mono naambaajoŋ takis meme tiliqiligiawo ano siŋgisoŋgo ejemba yoŋowo rama nene neja? Ii mende sokonja.”

17Kaeŋ jeŋ oŋoŋgi Jiisasnoŋ kitia kokaeŋ iŋijoro, “Ejemba jigia qaa yoŋonoŋ doktawaa siiŋ mende amakejuto, ji ejembanoŋ mono doktawaanoŋ kemakeju. Niinoŋ siŋgisoŋgo ejemba oŋoomambaajoŋ kaŋ laligojento, ejemba iyaŋgiaajoŋ mogi solaŋa koloojuti, ii qaago.” Kiaŋ.

Nene siŋgi laaligowaa qaaya

Mat 9.14-17; Luuk 5.33-39

18Kambaŋ kanoŋ Jombaanoŋ gowokouruta ano Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) yoŋonoŋ nene siŋgi laligogi tosianoŋ Jiisaswaanoŋ kaŋ kokaeŋ qisigi, “Jon Oomulu ejawaa gowokouruta nononoŋ Anutuwaajoŋ nene siŋgi laligoŋkejoŋ. Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) yoŋoo gowokourugianoŋ kaaŋiadeeŋ ama laligoju. Geeŋgaa gowokouruganoŋ mono naambaajoŋ Anutuwaa nene siŋgi mende laligoju?”

19Kaeŋ qisigi kokaeŋ meleeno, “Oŋanoŋ! Nono naa kambanoŋ nene siŋgi laligoŋkejoŋ? Emba meme kambaŋanoŋ ejawaa gemakootaŋurutanoŋ gereya aŋgi embawaa sakitiurutanoŋ iwoi ii togoŋkeju me qaago? Niinoŋ neenaa gowokouruna yoŋoo eja buŋa kolooŋ yoŋoo batugianoŋ ainjoloŋ ramakejeŋ. Rabe yoŋonoŋ iikawaajoŋ aisooŋ ainjoloŋ rama siŋgi laligowombaa amamaaŋkeju. 20Amamaaŋkejuto, Anutunoŋ laaligona nuano komuwe yoŋonoŋ mono kambaŋ iikanoŋ saanoŋ nene siŋgi laligoŋkebuya.

21“(Oŋo laaligo walaga ano korisoro Buŋa gbilia ii mindiriŋ orombombaajoŋ amamaawuya. Iikawaa qaa gemata ii kokaeŋ iŋijomaŋa.) Moumou walaga jurano moŋnoŋ opo gbilia mende sooŋgbaŋa motoŋ iikanoŋ opo jakaŋa mende uuŋ meŋ uumbinaaŋkeja. Kaeŋ anagati eeŋ, opo jakaŋa gbilianoŋ mono waziiŋ moumou walaga ii hororo mombo riiro ootanoŋ somariiŋ boliqoliwabo. 22Kaaŋiadeeŋ moŋnoŋ wain apu gbilia ii bokoŋ me taru walaga lama selianoŋ memeta iikanoŋ mende kosoŋ maaro kemeŋkeja. Kaeŋ anagati eeŋ, wain apu gbilianoŋ mono somariiŋ taru qosono juma maaro namonoŋ kamaaŋ sooro taruyanoŋ boliqoliwubo. Kawaajoŋ wain apu gbilia ii taru gbilianoŋ maaniŋ kemero sokombaa. (Kaaŋiadeeŋ apu awaa ii konoŋ gbamoganoŋ mende kosoŋkejoŋ. Kaeŋ kosowonagati eeŋ, iikanoŋ mono juma siisororo kamaaro neniŋ ji niniwabo. Kaeŋ koloowaatiwaajoŋ apu awaa ii konoŋ awaanoŋ kosoŋkejoŋ. Oŋo kaaŋagadeeŋ laaligo walaga ano Oligaa Buŋa gbilia ii mindiriŋ orombombaajoŋ amamaawuya.) Kiaŋ.”

Jiisasnoŋ Sabat kendombaa Poŋa kolooja.

Mat 12.1-8; Luuk 6.1-5

23Kawaa gematanoŋ Sabat kendoŋ moŋnoŋ Jiisasnoŋ wiit gawoŋ koria somata kotoŋ keno. Keno gowokourutanoŋ wosogia iŋiro wiit hoŋa motomotooŋ kanaiŋ borogianoŋ mesuma negi. 24Kaeŋ negitiwaajoŋ Farisii (Kana qaawaa kaparaŋkoŋkoŋ) tosianoŋ Jiisas kokaeŋ ijogi, “Moba, yoŋonoŋ mono naambaajoŋ Sabat kendombaa gawoŋ meme soŋgoya uuguju?”

25Kaeŋ ijogi kokaeŋ meleeno, “Kiŋ Deiwidnoŋ manjaqeqe ejauruta yoŋowo liligoŋ wosogia iŋiro nenewaajoŋ amamaaŋ iwoi aŋgiti, ii kambaŋ moŋnoŋ weeŋgogi me qaago? 26Iinoŋ mono Anutuwaa opo sel jigonoŋ uma bered kowoga Anutuwaa jaasewaŋanoŋ alatanoŋ aŋgi raro esuŋanoŋ tururo qetegogiti, ii meŋ nero. Bered kowoga mesamesaoya ii jigo gawoŋ galeŋ yoŋonondeeŋ neŋ laligogi. Tosianoŋ ii newubotiwaajoŋ soŋgo ero kileŋ nero. Neŋ ejauruta kaaŋiadeeŋ oŋono motooŋ negi. Kambaŋ kanoŋ eja qata Abiatar iinoŋ jigo gawoŋ galeŋ waŋaa gawoŋ meŋ laligoro.”

27Kaeŋ meleema kokaeŋ iŋijoro, “Anutunoŋ Sabat kendoŋ ii ejemba qeaŋgowutiwaajoŋ ano eja. Ii ejembanoŋ tondu jeŋ kotowutiwaajoŋ ama qaago! 28Kaeŋ ano Siwe gomambaa Eja hoŋanoŋ mono Sabat kendombaa Poŋa kaaŋagadeeŋ kolooja.” a , b , c

Copyright information for KSR